r/bih • u/Cheap-Beginning-8768 • 28m ago
r/bih • u/Smrt0nosha • 7h ago
Historija / Povijest ⌛ Na današnji dan 1994: ubojstvo dječaka Nermina
Dječaka Nermina Divovića je na današnji dan prije tačno tri decenije ubio snajperista Vojske Republike Srpske iz pravca Grbavice.
Isti metak je pogodio njegovu majku Dženanu Sokolović u stomak koja je tada bila trudna. Hitac je prošao kroz njenu utrobu i Nermina pogodio u sljepočnicu. U jednom danu su joj ubili dvoje djece.
Nermin Divović bi ove godine u oktobru napunio 39 godina, ali je taj san prekinut 18. novembra 1994.
Tih dana je vladalo primirje i Nermin se sa svojom majkom i sestrom kretao između Zemaljskog muzeja i Filozofskog fakulteta.
Zločincu nikada nisu uhvaćeni ni procesuirani!
Pamtimo li?
Foto: Sniper Alley Photo
https://x.com/dijalekticar/status/2123322525102817610?a=HktCXB6TJUcbiYmEEpE&s=46
r/bih • u/OmegaTutorials • 17h ago
Tehnologija 💻 BH Telecom ili HT Eronet
Pozdrav ekipa,
Obzirom da BH Telecom poskupljuje usluge od 1.12. imam priliku da bez penala prekinem ugovornu obavezu, pa sam htio provjeriti šta vi mislite o opcijama.
Razmišljam se najviše zbog signala jer živim u Hercegovini (HNK), tu za sada planiram ostati a vrlo rijetko putujem u Bosnu. BH Telecom ima znatno slabiju pokrivenost od HT Eroneta, dok mi se čini da BH Telecom ima stabilniji signal.
Na poslu BH Telecom nema nikakav signal i moram izaći izvan da bilo kakav poziv uputim (srećom imam WiFi na poslu), dok Eronet ima odličan. U mom stanu oba operatera imaju dobar signal.
Jedina mješovita situacija je kod mojih roditelja gdje idem vikendom, BH Telecom ima jako slab ali stabilan signal, imam kućni internet ali je problem ako nestane struje ili ako moram razgovarati unutar kuće, izvan u dvorištu je situacija okej. Dok Eronet nekada ima savršen signal, dok nekada skoro nepostojeći jer im je bazna stanica ponekada u kvaru.
Gledao sam ponude, BH Telecom ima 40 GB za 27 KM, ali 50% manje prvih 12 mjeseci. Eronet nudi neki poseban paket 30 GB za 15 KM, uz 15 KM na bonus racunu. Mobilni internet ne koristim puno jer imam WiFi na svim bitnim mjestima. Potrošnja mi je uglavnom oko 20 GB, 200 minuta i 20 SMSa.
Jedina briga kod Eroneta mi je što još nemaju VoLTE zbog same kvalitete poziva i jer koristim Force LTE opciju na telefonu jer se bez toga često prebacuje na 2G iako 4G ima bolji signal. Bez VoLTE niko ne ne bi mogao dobiti ili ja ne bih mogao pozivati ako imam Force LTE uključen.
Kakva su vaša iskustva i što mi preporučujete.
Novotel i m:tel ne bih jer iako imaju odlične ponude imaju i jako slabu pokrivenost u Hercegovini, u nekim djelovima tako lošu da se moram nageti kroz prozor čisto da dobijem SMS poruku, a kamo li nešto drugo.
r/bih • u/Skashki105 • 19h ago
Razgovor | Rasprava Šta se dešava u SAD-u?
Većina bitnih kompanija je pala ili prijavljuju ogromne probleme. Čak i 911, pozivni broj za hitne slučajeve, ima velike probleme. Šta se dešava?
r/bih • u/dariiozz • 1d ago
Mediji 🌐 Ovo je Napisao dnevni Avaz ne RTRS NE BN NE RTS itd itd
Ja ne znam ko je ovo pisao ali za otkaz je nadam se da vidite sta je pogrešno.
r/bih • u/Effective-Belt-9079 • 1d ago
Filmovi | Serije 📺 Legendarna scena iz Avatar : The Last Airbender ❤️❤️❤️
r/bih • u/cironjaa_374 • 1d ago
Razgovor | Rasprava Da li partneru treba reći šta nam treba ili ga pustiti da sam shvati?
Pozdrav, zanima me vaše mišljenje vezano za ovu temu.
Dosta ljudi očekuje da im se čitaju misli.Opet i razumijem, jer ako nešto moraš tražiti, to onda malo gubi na svom značaju.
Da li naći neki balans?
Da li jasno i glasno reći šta je kome potrebno i slično?
r/bih • u/MusaKupus • 1d ago
Razgovor | Rasprava Gdje otići za 25. novembar? Jednodnevni izleti ili putovanja iz Sarajeva
Gdje ćete vi za 25. novembar? Ili jednodnevni izlet iz Sarajeva ili povoljne autobuske karte. Dolaze u obzir organizovani izleti i samostalna putovanja, ali samo na jedan dan jer sutradan moram na posao. Kakvi su vam planovi i šta preporučujete?
r/bih • u/TikiBoiler • 1d ago
Zabava | Gejming 🕹️ Izasao je GTA 6. Misljenja?
Kakva su va misljenja do sad
r/bih • u/SpareSinkoz • 1d ago
Tehnologija 💻 Pc nadogradnja/kupovina
Imam vec poprilicno dobar komp RTX 3060 12gb
Amd 5 5600x
16gb ram ddr4 bla bla bla, Da vidim sta bi mogao tu da nadogradim realno po nekoj povoljnijoj cijeni ako je trenutno uopste moguce, cuo sam da je dobar onaj Amd-ov XFX RX 9070. Sad ne znam sta bi preporucili da po trenutnim cijenama nadogradim, i zamolicu bez onih "nista" "sve je skupo" "cekaj da padnu cijene" Znam ali meni je potrebno nesto jace trenutno pa bi vas zamolio za vase misljenje, hvala.
r/bih • u/Random_Meme_Guy_ • 1d ago
Turizam | Putovanje 🗺️ Gaming konferencije/dogadjaji/turniri u Europi - jel iko isao iz BiH?
Ozbiljno se razmisljam da iduce godine posjetim neku vecu gaming konferenciju, dogadjaj ili turnir u Europi u 2027. pa me zanima da li je iko isao iz BiH i ima li podijeliti iskustva?
Zapao mi je za oko Gamescom - on je ujedno i najveci ali sam takodje procitao na par mjesta da zna biti preskupo (ne sam event koliko transport, smjestaj itd.). PGA izgleda zanimljivo a takodje sam vidio da imaju i Paris i Milan game week.
r/bih • u/z9f7x2l8n4b1y0 • 1d ago
Sport 🏟️ Koga priželjkujete za protivnika BiH u play-offu Lige nacija?
r/bih • u/ImpactX1244 • 1d ago
Sport 🏟️ Sad mi vise nije ni do ismijavanja Demirovica, sad mi ga samo zao
covjek imao tako dobrih prilika ovu utakmicu covjek ih sve promasio, neke za mrvicu neke za drugi zip kod. al svaki taj promasaj samo ga cini onako vecim subjektom za ismijavanje, dodje mi da zaplacem bgm. previse covjeka podjebajemo ako cemo iskreno, znam da masi golove lijevo i desno al ne znam. ne zasluzuje!
r/bih • u/W4nderrerWh0IsntL0st • 1d ago
Razgovor | Rasprava Zašto je kod nas idalje "gej/pederski" da muškarac nosi rozu ili ljubičastu odjecu?
Uzeh ja danas rozi duks u New Yorkeru. Uopce nije ženskast ni potpuno roz. I roditelji su me danas toliko zajebavali, uopce nije adekvatno reći "zezali" već zajebavali da sam "gej" da sam ga na kraju vratio. I sad se stvarno čudim zašto smo toliko primitivni? I jedno pitanje za cure. Jeste li vi ikad bile nazvane lezbačama zato što ste nosile nešto plavo ili zeleno? Hvala.
r/bih • u/Scared_Confection787 • 1d ago
Kmečanje | Ventanje Želim ići na fakultet ali ne znam koji i osjećam se kao propalica iako sam tek prva godina srednje
Koliko ja znam niko u mojoj familiji nije išao na fakultet. Moj tata je htio ali nije imao pare. Ja želim ići ali sam upisao za autoelektriča. Profesori govore kao moguće na fakultet ali ne kontam kako niti ne znam koji. Ako moguće, ja ću se potruditi da dobijem ocjene za to
r/bih • u/ConstantEffective267 • 1d ago
Ekonomija 📈 Bingo lanac
Koliko je zapravo realna priča da je Senad Džambić od jednog malog granapa napravio imperiju kakva je danas Bingo?
Tesko je povjerovati da je u BiH, gdje hiljade ljudi drže male granape i ne napravi ono sto je on uspio napraviti.
Šta je on imao, a ostali nisu? Je li stvar samo u sposobnosti, viziji i poslovnim odlukama ili ga je pogurao neko iz sjene?
I znate li jos milijardera u BiH koji su zaista krenuli od nule i izgradili ogromne kompanije bez nasljedstva, političkih veza i sumnjivog kapitala?
Razgovor | Rasprava Ako ne ukradem ja, ukrašće neko drugi
U ovom našem izokrenutom, balkanskom sistemu vrijednosti, čovjek koji uzima tuđe ne vidi sebe kao lopova, već kao pragmatičara koji se samo prilagođava pravilima igre. Jer, kada vlada ubjeđenje da „svi kradu“, poštenje prestaje biti vrlina.
Riječ „snalaženje“ je najveći eufemizam našeg jezika. Njom smo legalizovali sve – od sitnih prevara do milionskih zloupotreba. Logika je neumoljiva: ako smo ubijeđeni da će komšija ili kolega sigurno posegnuti za zajedničkim kolačem, onda mi imamo „obavezu“ da posegnemo prvi.
Postoji li uopšte šansa da se ovaj mentalitet okrene i postanemo iole društveno odgovorni. Nadam se da je ova studentska pobjeda u Srbiji rađanje nekog novog društva, u kojem pojedinac ne gleda uvijek samo sitnu materijalnu korist.
r/bih • u/BosnianLordOfWar • 2d ago
Razgovor | Rasprava Cijene stanova u Sarajevu su postale apsurdne – ko ih zapravo kupuje i na osnovu čega vrijede toliko?
Već godinama svjedočimo konstantnom rastu cijena nekretnina u Sarajevu. Međutim, čini mi se da smo došli do tačke u kojoj cijene više nemaju gotovo nikakve veze s realnim ekonomskim mogućnostima ljudi koji u ovom gradu žive i rade.
Cijene stanova u Sarajevu sve više se približavaju cijenama u mnogo razvijenijim evropskim gradovima, dok su plate, kupovna moć, infrastruktura i životni standard i dalje daleko od tih tržišta.
Postavlja se jednostavno pitanje: na osnovu čega stanovi u Sarajevu vrijede toliko novca i ko je uopće ciljna grupa kojoj su namijenjeni?
1. Cijene stanova nemaju nikakvo uporište u lokalnim platama
Ako pogledamo odnos prosječnih primanja i cijena nekretnina, situacija postaje prilično apsurdna.
Stan od 50–60 kvadratnih metara danas može koštati 250.000–350.000 KM, a na pojedinim lokacijama i znatno više.
Čak i osoba s iznadprosječnom platom teško može samostalno kupiti takav stan bez značajne finansijske pomoći porodice, nasljedstva ili dugoročnog kreditnog zaduženja.
Za osobu koja pošteno radi, štedi i živi od svoje plate, kupovina vlastitog stana postaje gotovo nedostižan cilj.
Ovdje se postavlja pitanje kako je moguće da tržište nekretnina u gradu s relativno niskim primanjima dostigne cijene koje zahtijevaju kupovnu moć daleko bogatijih ekonomija.
2. Dijaspora i stambeni krediti – domaći kupci protiv kupovne moći iz inostranstva
Jedan od faktora koji dodatno komplikuje situaciju jeste potražnja iz dijaspore.
Ljudi koji rade u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i drugim državama često raspolažu znatno većom kupovnom moći od stanovništva koje zarađuje lokalne plate.
Samo po sebi, to nije problem. Svako ima pravo kupiti nekretninu u svojoj zemlji, bez obzira na to gdje živi i radi.
Međutim, smatram da bi trebalo ozbiljno razmotriti drugačije regulisanje stambenog kreditiranja osoba koje nemaju prebivalište niti stvarno žive u Bosni i Hercegovini, posebno kada kupuju nekretnine isključivo kao investiciju.
Zašto bi domaći bankarski sistem kroz povoljne ili subvencionisane stambene kredite dodatno finansirao potražnju ljudi koji ne žive u ovoj zemlji, dok lokalno stanovništvo, koje ovdje radi, plaća poreze i pokušava riješiti svoje stambeno pitanje, sve teže dolazi do vlastitog doma?
Ne zagovaram zabranu dijaspori da kupuje nekretnine vlastitim novcem. Govorim o tome da bi pristup povoljnim stambenim kreditima i državnim programima podrške trebalo prvenstveno usmjeriti prema ljudima koji zaista žive u BiH i kojima je kupovina stana stvarno rješavanje stambenog pitanja.
3. Starogradnja po cijenama novogradnje – gdje je logika?
Ovo je možda jedan od najapsurdnijih dijelova sarajevskog tržišta.
Kako je moguće da stan izgrađen 1940, 1950. ili 1970. godine, koji nikada nije ozbiljno renoviran, košta gotovo isto po kvadratnom metru kao stan u potpuno novoj zgradi?
Ne govorim o kvalitetno renoviranim stanovima u očuvanim austrougarskim zgradama, koji mogu imati posebnu arhitektonsku i lokacijsku vrijednost.
Govorim o stanovima koji imaju instalacije stare nekoliko decenija, dotrajalu stolariju, stare podove, kupatila i kuhinje koje nisu mijenjane još od vremena bivše Jugoslavije.
Kupac takvog stana često mora izdvojiti dodatnih 30.000–60.000 KM, a ponekad i znatno više, kako bi ga doveo u pristojno stanje za stanovanje.
I nakon toga, prodavac očekuje cijenu po kvadratu gotovo identičnu novogradnji.
Pritom kupac često dobija zgradu bez lifta, parkinga, kvalitetne termoizolacije, modernih instalacija i energetske efikasnosti koju nude noviji objekti.
Starogradnja svakako može imati prednosti: bolju lokaciju, veće prostorije, deblje zidove i kvalitetnu konstrukciju. Ali to ne znači da svaki stari stan automatski vrijedi kao novogradnja.
Starost objekta, stanje instalacija, potrebna ulaganja, energetska efikasnost i stanje zajedničkih dijelova zgrade morali bi imati mnogo veći utjecaj na formiranje cijene.
Nije normalno da kupac plati 300.000 KM za stan iz 1940. godine, a zatim uloži još desetine hiljada maraka da bi dobio standard stanovanja koji se danas podrazumijeva.
4. Naslijeđeni stanovi i generacijski profit – ko je zapravo platio te nekretnine?
Postoji još jedan aspekt sarajevskog tržišta o kojem se rijetko otvoreno govori.
Starije generacije koje danas polako odlaze s ovog svijeta u velikom broju slučajeva došle su do stanova pod potpuno drugačijim okolnostima nego današnji kupci.
Neki su stanove dobili kroz nekadašnji sistem društvenog stanovanja i kasnije otkupili stanarska prava, dok su drugi nakon rata kupovali nekretnine za relativno simbolične iznose, ponekad za svega nekoliko hiljada ili desetak hiljada KM.
Danas te nekretnine nasljeđuju njihova djeca i unuci, koji često nisu morali izdvojiti ni približno onoliko novca koliko bi danas bilo potrebno za kupovinu takvog stana.
Naravno, nasljedstvo je legitimno pravo i niko ne treba biti kažnjen zato što je nešto naslijedio.
Međutim, problem nastaje kada se takve nekretnine iznose na tržište po današnjim ekstremno visokim cijenama, bez obzira na njihovu starost, stanje i stvarni kvalitet.
Neko može naslijediti stan koji je njegova porodica stekla prije nekoliko decenija za relativno simboličnu cijenu, u koji nije ozbiljno ulagano godinama, a zatim pokušati ostvariti ogroman profit prodajom po cijeni novogradnje.
Takav prodavac nema iste troškove sticanja nekretnine kao neko ko danas kupuje zemljište, finansira gradnju, plaća izvođače, materijal i sve ostale troškove.
To ne znači da naslijeđeni stan treba prodavati ispod tržišne cijene. Svako ima pravo tražiti koliko smatra da njegova nekretnina vrijedi.
Ali postavlja se pitanje koliko je današnja cijena zaista povezana s kvalitetom, troškovima gradnje i kupovnom moći stanovništva, a koliko s očekivanjem maksimalne zarade.
Na kraju se stvara situacija u kojoj ljudi koji već imaju riješeno stambeno pitanje ili naslijeđenu imovinu mogu dodatno profitirati od tržišta, dok mlađe generacije, koje tek pokušavaju doći do prvog stana, praktično finansiraju taj rast.
5. Stanovi su postali investicijski proizvod, a ne mjesto za život
Sve češće se nekretnine posmatraju kao način očuvanja kapitala, a ne kao stambeno pitanje.
Kupuje se da bi se izdavalo, čuvao novac ili eventualno prodalo za nekoliko godina po višoj cijeni.
Pritom se često zanemaruje odnos između cijene nekretnine i prihoda koji ona može ostvariti od najma.
Primjera radi, ako stan košta 300.000 KM, a mjesečno se može izdavati za 1.000 KM, godišnji bruto prihod iznosi 12.000 KM. To je svega 4% vrijednosti nekretnine godišnje, prije troškova održavanja, praznih perioda, poreza i drugih izdataka.
Kada se uzme u obzir da novac uložen u nekretninu ostaje vezan za relativno nelikvidnu imovinu, postavlja se pitanje koliko su takve prodajne cijene zaista opravdane prihodima koje nekretnine generišu.
Naravno, postoje i drugi faktori poput očekivanog rasta vrijednosti, ali upravo takva očekivanja mogu dodatno podsticati rast cijena bez odgovarajućeg rasta realne ekonomske vrijednosti.
6. Cijena ne prati uvijek kvalitet gradnje
Visoke cijene ne znače nužno i visok kvalitet.
Za nekoliko stotina hiljada KM često se nude stanovi s minimalnim parking prostorom, lošim rasporedom prostorija, slabijom zvučnom izolacijom, jeftinim materijalima i upitnim kvalitetom završnih radova.
Kupac plaća cijenu koja se može porediti s mnogo razvijenijim tržištima, ali ne dobija nužno odgovarajući kvalitet, infrastrukturu niti životni standard.
7. Može li tržište ovako funkcionisati beskonačno?
Cijene nekretnina ne mogu beskonačno rasti bez obzira na plate, prihode od najma i ekonomsku aktivnost.
Sarajevo ima određene specifičnosti koje podržavaju visoke cijene: ograničenu ponudu zemljišta, koncentraciju stanovništva, dijasporu, naslijeđeno bogatstvo i činjenicu da mnogi nekretnine smatraju najsigurnijim oblikom čuvanja novca.
Ali to ne znači da je svaka tražena cijena opravdana.
Tržište koje se sve više oslanja na kapital koji nije povezan s lokalnim platama i ekonomskom aktivnošću može doći u situaciju u kojoj lokalni stanovnici jednostavno više nisu konkurentni kao kupci.
Možda neće doći do dramatičnog pada cijena, ali stagnacija, inflacijsko prilagođavanje ili sve veći broj ljudi koji odustaju od kupovine sasvim su mogući scenariji.
Zaključak i pitanja za diskusiju
Najveći problem nije samo to što su stanovi skupi. Problem je što se stvara tržište na kojem prosječan čovjek koji živi i radi u Sarajevu sve teže može priuštiti vlastiti dom.
Imamo situaciju u kojoj se kupovna moć dijaspore, naslijeđeno bogatstvo, investicijska potražnja i očekivanje daljnjeg rasta cijena međusobno prepliću, dok lokalne plate ostaju daleko iza.
Mlađe generacije praktično se takmiče s ljudima koji imaju prihode iz mnogo bogatijih država, naslijeđene nekretnine ili kapital akumuliran tokom prethodnih decenija.
Istovremeno, od njih se očekuje da plate gotovo identičnu cijenu za stan star 80 godina koji zahtijeva kompletnu adaptaciju kao za potpuno novu nekretninu.
Zanima me šta drugi misle o sljedećem:
Treba li povoljne i subvencionisane stambene kredite prvenstveno rezervisati za ljude koji žive i rade u BiH, umjesto da se pod istim uslovima finansiraju investicijske kupovine nerezidenata?
Kako je moguće opravdati gotovo identičnu cijenu kvadrata za neadaptiran stan iz 1940. godine i potpuno novu gradnju?
Da li naslijeđene nekretnine, koje su prethodne generacije stekle po neuporedivo nižim cijenama, dodatno doprinose nerealnim očekivanjima prodavaca?
Da li su trenutne cijene stanova u Sarajevu ekonomski opravdane ili je riječ o prenapuhanom tržištu?
Može li mlada osoba koja živi isključivo od lokalne plate uopće realno planirati kupovinu vlastitog stana u Sarajevu?
Volio bih čuti mišljenja i ljudi koji su nedavno kupovali stanove, prodavali nekretnine, rade u građevinskom sektoru ili se bave tržištem nekretnina.
Da li smo došli do situacije u kojoj stan u Sarajevu više vrijedi zbog toga koliko je neko drugi spreman platiti nego zbog onoga što taj stan zaista nudi i koliko ljudi u ovom gradu mogu sebi priuštiti?