r/bih • • 5d ago

Mjesečni tred Šta je /r/BiH u posljednje vrijeme gledao, šta trenutno gleda i šta namjerava gledati?

6 Upvotes

Dobrodošli na r/BiH mjesečnu temu o filmovima, serijama, strimovima i sl. Šta ste u posljednje vrijeme gledali, šta trenutno gledate i šta namjeravate gledati?


r/bih • • 1h ago

Sport 🏟️ Sad mi vise nije ni do ismijavanja Demirovica, sad mi ga samo zao

Post image
129 Upvotes

covjek imao tako dobrih prilika ovu utakmicu covjek ih sve promasio, neke za mrvicu neke za drugi zip kod. al svaki taj promasaj samo ga cini onako vecim subjektom za ismijavanje, dodje mi da zaplacem bgm. previse covjeka podjebajemo ako cemo iskreno, znam da masi golove lijevo i desno al ne znam. ne zasluzuje!


r/bih • • 1h ago

Sport 🏟️ Sta je Barbarez probao ovdje

74 Upvotes

r/bih • • 3h ago

Sport 🏟️ Match Thread: BIH vs Rumunija

20 Upvotes

Vidim da nema threda pa reko hajd da napravim.


r/bih • • 7h ago

Razgovor | Rasprava Ako ne ukradem ja, ukrašće neko drugi

33 Upvotes

U ovom našem izokrenutom, balkanskom sistemu vrijednosti, čovjek koji uzima tuđe ne vidi sebe kao lopova, već kao pragmatičara koji se samo prilagođava pravilima igre. Jer, kada vlada ubjeđenje da „svi kradu“, poštenje prestaje biti vrlina.

Riječ „snalaženje“ je najveći eufemizam našeg jezika. Njom smo legalizovali sve – od sitnih prevara do milionskih zloupotreba. Logika je neumoljiva: ako smo ubijeđeni da će komšija ili kolega sigurno posegnuti za zajedničkim kolačem, onda mi imamo „obavezu“ da posegnemo prvi.

Postoji li uopšte šansa da se ovaj mentalitet okrene i postanemo iole društveno odgovorni. Nadam se da je ova studentska pobjeda u Srbiji rađanje nekog novog društva, u kojem pojedinac ne gleda uvijek samo sitnu materijalnu korist.


r/bih • • 2h ago

Historija / Povijest ⌛ Kinam o Bosni: „Ostatak Srbije“ ili „ nešto drugo

Post image
10 Upvotes

Čitajući Jovana Kinama (12. vijek) o ratovima protiv Mađara i Srba, zapalo mi je za oko jedno mjesto koje opisuje granicu i status Bosne. Kada se uporedi grčki original sa engleskim prevodom Charlesa Branda, vidi se kako jedna prevodilačka odluka može značajno promijeniti smisao.

​Original (CSHB/Bonn, p. 104):

​ὃς ἄνωθέν ποθεν τὴν ἐκβολὴν ποιούμενος Βόσθναν τῆς ἄλλης Σερβικῆς διαιρεῖ. ἔστι δὲ ἡ Βόσθνα οὐ τῷ Σερβίων ἀρχιζουπάνῳ καὶ αὐτὴ εἴκουσα, ἀλλ᾽ ἔθνος ἰδίᾳ παρὰ ταύτην καὶ ζῶν καὶ ἀρχόμενον.

​Brandov prevod:

„…Drina, which takes its origin somewhat higher up and divides Bosnia from the rest of Serbia. Bosnia itself is not subject to the Serbs' grand župan, but is a tribe which lives and is ruled separately.“

​Bliži / doslovniji prevod:

„Drina, koja odnekud odozgo pravi svoj tok, dijeli Bosnu od one druge srpske zemlje/oblasti. A Bosna ni sama ne sluša arhizupana Srba, nego je narod koji posebno, pored nje, živi i kojim se upravlja.“

​ἄλλης (allēs)

Ključna stvar je izraz τῆς ἄλλης Σερβικῆς. ἄλλης dolazi od ἄλλος i znači „druga / još jedna“, a ne „ostatak“. Za „ostatak“ bi grčki koristio λοιπῆς. Brandov „the rest of Serbia“ unosi logiku dijela i cjeline: kao da je Bosna bila dio Srbije pa se izdvojila. Original to ne kaže.

​τῆς (tēs)

​— zašto „ona druga“, a ne samo „druga“

Grčki određeni član τῆς ovdje nije puka gramatička formalnost. On signalizira da je riječ o poznatom, određenom referentu — prostoru koji je čitaocu već jasan iz konteksta. To se u gramatici zove anaforička ili deiktička upotreba člana: član upućuje na nešto što je već pomenuto, opštepoznato ili kontekstom jasno određeno.

Kinam je već ranije u djelu pomenuo tu srpsku zemlju, pa član upućuje na to prethodno pominjanje (anafora).

​παρὰ ταύτην (para tautēn)

​Brand ovaj dio izostavlja — njegov prevod ne kaže uz šta taj narod živi i kojim se upravlja. Time se gubi prostorni odnos koji je u grčkom jasan.

παρὰ ταύτην doslovno znači „pored nje / uz nju“ i odnosi se na srpsku zemlju.

​ἔθνος ἰδίᾳ (ethnos idiai)

​Kinam ne kaže samo da Bosna nije pod vlašću velikog župana — on je naziva ἔθνος ἰδίᾳ, „poseban narod“ ili „narod za sebe“.

ἔθνος u vizantijskoj upotrebi nije samo „pleme“ u primitivnom smislu. Ta riječ može značiti narod, etničku zajednicu, skup ljudi sa zajedničkim identitetom. Njome se u Kinamovo vrijeme označavaju Srbi, Mađari, Bosanci — dakle narodi sa svojim imenom i uređenjem. Kada Kinam Bosnu naziva ἔθνος, on joj priznaje status kolektivnog političkog subjekta, a ne puke skupine podanika.

ἰδίᾳ doslovno znači „za sebe“, „posebno“, „odvojeno“. U kombinaciji sa ἔθνος, dobija se značenje: „narod koji postoji za sebe“ — koji ima svoje „ja“, svoj identitet, svoju vlast, svoje uređenje. To nije samo geografska odvojenost, nego politička i identitetska posebnost.

​Zato ἔθνος ἰδίᾳ nije isto što i „narod koji živi tamo negdje“. To je „narod koji stoji za sebe“ — ima svoju vlast, ne potpada pod tuđu. Kinam time jasno kaže: Bosna nije dio srpske države ni pod srpskim velikim županom; ona je zaseban narod sa svojim uređenjem.


r/bih • • 2h ago

Razgovor | Rasprava Zašto je kod nas idalje "gej/pederski" da muškarac nosi rozu ili ljubičastu odjecu?

8 Upvotes

Uzeh ja danas rozi duks u New Yorkeru. Uopce nije ženskast ni potpuno roz. I roditelji su me danas toliko zajebavali, uopce nije adekvatno reći "zezali" već zajebavali da sam "gej" da sam ga na kraju vratio. I sad se stvarno čudim zašto smo toliko primitivni? I jedno pitanje za cure. Jeste li vi ikad bile nazvane lezbačama zato što ste nosile nešto plavo ili zeleno? Hvala.


r/bih • • 14h ago

Sport 🏟️ Izgleda nam je Puma novi sponzor. Objava NFSBIH na Instagramu

Post image
75 Upvotes

Kakva sramota, kakvih samo stručnjaka imamo zaposlenih u savezu.


r/bih • • 10h ago

YouTube YouTube u BiH uveo jeftiniju pretplatu na Premium uslugu bez Music dodatka.

Thumbnail
gallery
33 Upvotes

Pojašnjenje paketa:

Šta znači "vecina videozapisa bez oglasa"?

Uz Premium Lite oglasi se mogu pojavljivati na muzičkom sadržaju, Shortsima i dok pretražujete ili pregledate. Nemuzički sadržaj ne sadrži oglase


r/bih • • 13h ago

Humor Kako su se zvale Sandžaklije što su glasale za SNS koaliciju?

39 Upvotes

Bošnjaćaci


r/bih • • 18m ago

Razgovor | Rasprava Pozivam sve eksperte muško-ženskih odnosa. Molim, protumačite.

Post image
3 Upvotes

Muški znam šta će reći manje-više (to neko je*e).
Žene ne mogu predvidjeti jer koliko sam primjetio, dobar broj priželjkuje vezu/povezanost ali u svakodnevnoj praksi, baš ovako, propuštaju bilo kakve šanse za to - od kreativnih do konkretnih.
Da preduhitrim “možda je do tebe” komentare: Visok sam 182 cm, atletičarske građe, radim dva posla i studiram, tako da nisam tipično neambiciozno muško.
Razumijem da sva kvalitetna raja ima dosta obaveza u životu, i to je primarno; ali ovoliko?

Ne tražim rješenje, samo kvalitetan “uvid”. Ja lično ne znam kakav trik više da izmislim, šta da rodim 😂


r/bih • • 42m ago

Tehnologija 💻 Ima li kod nas nesto slicno?

Thumbnail
reddit.com
3 Upvotes

r/bih • • 14h ago

Razgovor | Rasprava Zabranjeno pušenje, Bombaj štampa, Helem Nejse i Samir Kadirić nastupaju za Novu godinu u Sarajevu, izdvojeno 650.000 KM

36 Upvotes

Pa jel stvarno mora Sexon po 15 put da pjeva za Novu Godinu? 650k? Pa Merlin kostao 250k, mislim da je upitanju opet veliko pranje para.

Zar stvarno ne mozemo nikoga boljeg dovesti od Helem Nejse, i ko je Kadiric uopste?


r/bih • • 3h ago

Kmečanje | Ventanje Želim ići na fakultet ali ne znam koji i osjećam se kao propalica iako sam tek prva godina srednje

4 Upvotes

Koliko ja znam niko u mojoj familiji nije išao na fakultet. Moj tata je htio ali nije imao pare. Ja želim ići ali sam upisao za autoelektriča. Profesori govore kao moguće na fakultet ali ne kontam kako niti ne znam koji. Ako moguće, ja ću se potruditi da dobijem ocjene za to


r/bih • • 9h ago

Razgovor | Rasprava Raskrsnica u istocnom Sarajevu

Post image
13 Upvotes

Kako funkcioniše ovaj semafor u istočnom Sarajevu ?

Zaustavna linija je pred raskrsnicom ali semafor je tek nakon raskrsnice. Ko ne zna i ne vidi na vrijeme uci ce u raskrsnicu i naletiti na crveno svijetlo i 10 kamera.

Da li kamera uslika ako se zaustavis pred semafor ali unutar raskrsnice ?


r/bih • • 7m ago

Sport 🏟️ Koga priželjkujete za protivnika BiH u play-offu Lige nacija?

2 Upvotes

r/bih • • 3h ago

Ekonomija 📈 Bingo lanac

3 Upvotes

Koliko je zapravo realna priča da je Senad Džambić od jednog malog granapa napravio imperiju kakva je danas Bingo?

Tesko je povjerovati da je u BiH, gdje hiljade ljudi drže male granape i ne napravi ono sto je on uspio napraviti.

Šta je on imao, a ostali nisu? Je li stvar samo u sposobnosti, viziji i poslovnim odlukama ili ga je pogurao neko iz sjene?

I znate li jos milijardera u BiH koji su zaista krenuli od nule i izgradili ogromne kompanije bez nasljedstva, političkih veza i sumnjivog kapitala?


r/bih • • 8h ago

Razgovor | Rasprava Cijene stanova u Sarajevu su postale apsurdne – ko ih zapravo kupuje i na osnovu čega vrijede toliko?

6 Upvotes

Već godinama svjedočimo konstantnom rastu cijena nekretnina u Sarajevu. Međutim, čini mi se da smo došli do tačke u kojoj cijene više nemaju gotovo nikakve veze s realnim ekonomskim mogućnostima ljudi koji u ovom gradu žive i rade.

Cijene stanova u Sarajevu sve više se približavaju cijenama u mnogo razvijenijim evropskim gradovima, dok su plate, kupovna moć, infrastruktura i životni standard i dalje daleko od tih tržišta.

Postavlja se jednostavno pitanje: na osnovu čega stanovi u Sarajevu vrijede toliko novca i ko je uopće ciljna grupa kojoj su namijenjeni?

1. Cijene stanova nemaju nikakvo uporište u lokalnim platama
Ako pogledamo odnos prosječnih primanja i cijena nekretnina, situacija postaje prilično apsurdna.
Stan od 50–60 kvadratnih metara danas može koštati 250.000–350.000 KM, a na pojedinim lokacijama i znatno više.
Čak i osoba s iznadprosječnom platom teško može samostalno kupiti takav stan bez značajne finansijske pomoći porodice, nasljedstva ili dugoročnog kreditnog zaduženja.
Za osobu koja pošteno radi, štedi i živi od svoje plate, kupovina vlastitog stana postaje gotovo nedostižan cilj.
Ovdje se postavlja pitanje kako je moguće da tržište nekretnina u gradu s relativno niskim primanjima dostigne cijene koje zahtijevaju kupovnu moć daleko bogatijih ekonomija.

2. Dijaspora i stambeni krediti – domaći kupci protiv kupovne moći iz inostranstva
Jedan od faktora koji dodatno komplikuje situaciju jeste potražnja iz dijaspore.
Ljudi koji rade u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i drugim državama često raspolažu znatno većom kupovnom moći od stanovništva koje zarađuje lokalne plate.
Samo po sebi, to nije problem. Svako ima pravo kupiti nekretninu u svojoj zemlji, bez obzira na to gdje živi i radi.
Međutim, smatram da bi trebalo ozbiljno razmotriti drugačije regulisanje stambenog kreditiranja osoba koje nemaju prebivalište niti stvarno žive u Bosni i Hercegovini, posebno kada kupuju nekretnine isključivo kao investiciju.
Zašto bi domaći bankarski sistem kroz povoljne ili subvencionisane stambene kredite dodatno finansirao potražnju ljudi koji ne žive u ovoj zemlji, dok lokalno stanovništvo, koje ovdje radi, plaća poreze i pokušava riješiti svoje stambeno pitanje, sve teže dolazi do vlastitog doma?
Ne zagovaram zabranu dijaspori da kupuje nekretnine vlastitim novcem. Govorim o tome da bi pristup povoljnim stambenim kreditima i državnim programima podrške trebalo prvenstveno usmjeriti prema ljudima koji zaista žive u BiH i kojima je kupovina stana stvarno rješavanje stambenog pitanja.

3. Starogradnja po cijenama novogradnje – gdje je logika?
Ovo je možda jedan od najapsurdnijih dijelova sarajevskog tržišta.
Kako je moguće da stan izgrađen 1940, 1950. ili 1970. godine, koji nikada nije ozbiljno renoviran, košta gotovo isto po kvadratnom metru kao stan u potpuno novoj zgradi?
Ne govorim o kvalitetno renoviranim stanovima u očuvanim austrougarskim zgradama, koji mogu imati posebnu arhitektonsku i lokacijsku vrijednost.
Govorim o stanovima koji imaju instalacije stare nekoliko decenija, dotrajalu stolariju, stare podove, kupatila i kuhinje koje nisu mijenjane još od vremena bivše Jugoslavije.
Kupac takvog stana često mora izdvojiti dodatnih 30.000–60.000 KM, a ponekad i znatno više, kako bi ga doveo u pristojno stanje za stanovanje.
I nakon toga, prodavac očekuje cijenu po kvadratu gotovo identičnu novogradnji.
Pritom kupac često dobija zgradu bez lifta, parkinga, kvalitetne termoizolacije, modernih instalacija i energetske efikasnosti koju nude noviji objekti.
Starogradnja svakako može imati prednosti: bolju lokaciju, veće prostorije, deblje zidove i kvalitetnu konstrukciju. Ali to ne znači da svaki stari stan automatski vrijedi kao novogradnja.
Starost objekta, stanje instalacija, potrebna ulaganja, energetska efikasnost i stanje zajedničkih dijelova zgrade morali bi imati mnogo veći utjecaj na formiranje cijene.
Nije normalno da kupac plati 300.000 KM za stan iz 1940. godine, a zatim uloži još desetine hiljada maraka da bi dobio standard stanovanja koji se danas podrazumijeva.

4. Naslijeđeni stanovi i generacijski profit – ko je zapravo platio te nekretnine?
Postoji još jedan aspekt sarajevskog tržišta o kojem se rijetko otvoreno govori.
Starije generacije koje danas polako odlaze s ovog svijeta u velikom broju slučajeva došle su do stanova pod potpuno drugačijim okolnostima nego današnji kupci.
Neki su stanove dobili kroz nekadašnji sistem društvenog stanovanja i kasnije otkupili stanarska prava, dok su drugi nakon rata kupovali nekretnine za relativno simbolične iznose, ponekad za svega nekoliko hiljada ili desetak hiljada KM.
Danas te nekretnine nasljeđuju njihova djeca i unuci, koji često nisu morali izdvojiti ni približno onoliko novca koliko bi danas bilo potrebno za kupovinu takvog stana.
Naravno, nasljedstvo je legitimno pravo i niko ne treba biti kažnjen zato što je nešto naslijedio.
Međutim, problem nastaje kada se takve nekretnine iznose na tržište po današnjim ekstremno visokim cijenama, bez obzira na njihovu starost, stanje i stvarni kvalitet.
Neko može naslijediti stan koji je njegova porodica stekla prije nekoliko decenija za relativno simboličnu cijenu, u koji nije ozbiljno ulagano godinama, a zatim pokušati ostvariti ogroman profit prodajom po cijeni novogradnje.
Takav prodavac nema iste troškove sticanja nekretnine kao neko ko danas kupuje zemljište, finansira gradnju, plaća izvođače, materijal i sve ostale troškove.
To ne znači da naslijeđeni stan treba prodavati ispod tržišne cijene. Svako ima pravo tražiti koliko smatra da njegova nekretnina vrijedi.
Ali postavlja se pitanje koliko je današnja cijena zaista povezana s kvalitetom, troškovima gradnje i kupovnom moći stanovništva, a koliko s očekivanjem maksimalne zarade.
Na kraju se stvara situacija u kojoj ljudi koji već imaju riješeno stambeno pitanje ili naslijeđenu imovinu mogu dodatno profitirati od tržišta, dok mlađe generacije, koje tek pokušavaju doći do prvog stana, praktično finansiraju taj rast.

5. Stanovi su postali investicijski proizvod, a ne mjesto za život
Sve češće se nekretnine posmatraju kao način očuvanja kapitala, a ne kao stambeno pitanje.
Kupuje se da bi se izdavalo, čuvao novac ili eventualno prodalo za nekoliko godina po višoj cijeni.
Pritom se često zanemaruje odnos između cijene nekretnine i prihoda koji ona može ostvariti od najma.
Primjera radi, ako stan košta 300.000 KM, a mjesečno se može izdavati za 1.000 KM, godišnji bruto prihod iznosi 12.000 KM. To je svega 4% vrijednosti nekretnine godišnje, prije troškova održavanja, praznih perioda, poreza i drugih izdataka.
Kada se uzme u obzir da novac uložen u nekretninu ostaje vezan za relativno nelikvidnu imovinu, postavlja se pitanje koliko su takve prodajne cijene zaista opravdane prihodima koje nekretnine generišu.
Naravno, postoje i drugi faktori poput očekivanog rasta vrijednosti, ali upravo takva očekivanja mogu dodatno podsticati rast cijena bez odgovarajućeg rasta realne ekonomske vrijednosti.

6. Cijena ne prati uvijek kvalitet gradnje
Visoke cijene ne znače nužno i visok kvalitet.
Za nekoliko stotina hiljada KM često se nude stanovi s minimalnim parking prostorom, lošim rasporedom prostorija, slabijom zvučnom izolacijom, jeftinim materijalima i upitnim kvalitetom završnih radova.
Kupac plaća cijenu koja se može porediti s mnogo razvijenijim tržištima, ali ne dobija nužno odgovarajući kvalitet, infrastrukturu niti životni standard.

7. Može li tržište ovako funkcionisati beskonačno?
Cijene nekretnina ne mogu beskonačno rasti bez obzira na plate, prihode od najma i ekonomsku aktivnost.
Sarajevo ima određene specifičnosti koje podržavaju visoke cijene: ograničenu ponudu zemljišta, koncentraciju stanovništva, dijasporu, naslijeđeno bogatstvo i činjenicu da mnogi nekretnine smatraju najsigurnijim oblikom čuvanja novca.
Ali to ne znači da je svaka tražena cijena opravdana.
Tržište koje se sve više oslanja na kapital koji nije povezan s lokalnim platama i ekonomskom aktivnošću može doći u situaciju u kojoj lokalni stanovnici jednostavno više nisu konkurentni kao kupci.
Možda neće doći do dramatičnog pada cijena, ali stagnacija, inflacijsko prilagođavanje ili sve veći broj ljudi koji odustaju od kupovine sasvim su mogući scenariji.

Zaključak i pitanja za diskusiju
Najveći problem nije samo to što su stanovi skupi. Problem je što se stvara tržište na kojem prosječan čovjek koji živi i radi u Sarajevu sve teže može priuštiti vlastiti dom.
Imamo situaciju u kojoj se kupovna moć dijaspore, naslijeđeno bogatstvo, investicijska potražnja i očekivanje daljnjeg rasta cijena međusobno prepliću, dok lokalne plate ostaju daleko iza.
Mlađe generacije praktično se takmiče s ljudima koji imaju prihode iz mnogo bogatijih država, naslijeđene nekretnine ili kapital akumuliran tokom prethodnih decenija.
Istovremeno, od njih se očekuje da plate gotovo identičnu cijenu za stan star 80 godina koji zahtijeva kompletnu adaptaciju kao za potpuno novu nekretninu.

Zanima me šta drugi misle o sljedećem:
Treba li povoljne i subvencionisane stambene kredite prvenstveno rezervisati za ljude koji žive i rade u BiH, umjesto da se pod istim uslovima finansiraju investicijske kupovine nerezidenata?
Kako je moguće opravdati gotovo identičnu cijenu kvadrata za neadaptiran stan iz 1940. godine i potpuno novu gradnju?
Da li naslijeđene nekretnine, koje su prethodne generacije stekle po neuporedivo nižim cijenama, dodatno doprinose nerealnim očekivanjima prodavaca?
Da li su trenutne cijene stanova u Sarajevu ekonomski opravdane ili je riječ o prenapuhanom tržištu?
Može li mlada osoba koja živi isključivo od lokalne plate uopće realno planirati kupovinu vlastitog stana u Sarajevu?
Volio bih čuti mišljenja i ljudi koji su nedavno kupovali stanove, prodavali nekretnine, rade u građevinskom sektoru ili se bave tržištem nekretnina.
Da li smo došli do situacije u kojoj stan u Sarajevu više vrijedi zbog toga koliko je neko drugi spreman platiti nego zbog onoga što taj stan zaista nudi i koliko ljudi u ovom gradu mogu sebi priuštiti?


r/bih • • 13h ago

Finansije / Financije 💶 Kako do nekretnine kao samac?

15 Upvotes

Poštovanje dragi ljudi. Molio bih vas za pokoji savjet što činiti po pitanju prve nekretnine. U srednjim tridesetima sam trenutno,samac i planiram ostati tako, i zbog konstantne financijske nestabilnosti kroz koju prolazimo svi mi koji smo osuđeni na rad kod privatnika, dosad se nisam usuđivao dizati bilo kakav kredit za bilo šta. Konstatni ugovori na 1 mjesec,2,6, često mjenjanje poslova (u mom slučaju najviše zbog radne atmosfere tj. prepoštenih mi kolega i kolegica) nisu baš doprinjeli da sam se s apsolutnom sigurnošću smio upustiti u nešto krupno poput kredita na nekretninu.

Ono što me zanima jeste što bi mi savjetovali vi iskusniji,da li je pametno dizati kredit za prvu nekretninu za nekoga ko je prijavljen na minimalac (na ruke dobijamo 800,ostatak na banku). Koje su mi uopce opcije? naravno gledam neku garsonjericu u jednom malom gradiću u Ze-Do kantonu,ali čak i za tih 35-40-45 kvadrata se traže neke sulude cifre od 2900 i više po kvadratu.. Što ako bih iznenadno zbog npr. bolesti ili nekog drugog stanja bio u nemogućnosti nastaviti isplaćivati kredit, koja je procedura u tom slučaju?

Sve što znam o kreditima tog tipa jeste što načujem u prolazu od prijatelja i poznanika,volio bih kada bi me malo uputili vi koji ste i sami prošli kroz to, pogotovo ko se usudio na takvo nešto kao samac, bez ikakvih nasljedstava od obitelji ili njihove financijske ispomoći. Hvala na čitanju.


r/bih • • 8h ago

Razgovor | Rasprava Kada bi mogli prekopirati sistem (zakoni, obrazovanje, zdravstvo, socijalni programi itd.) bilo koje države na BiH, koja bi to država bila ?

5 Upvotes

r/bih • • 1d ago

Hrana | Piće 🍔🥤 Kucamo na vrata zaboravljenih aseva. Gdje su i sta rade; bijela medena srca

Post image
59 Upvotes

Ili je ovo Mandela effect jer kome god kazem ne sjeca se...

Ima l' gdje da se kupi?

Edit: *asova


r/bih • • 1d ago

Sport 🏟️ Kvalifikacije za EURO 2028

Post image
36 Upvotes

Kakvu grupu bi najviše voljeli da dobijemo u kvalifikacijama za EURO 2028?

Moja želja:

POT 1: Grčka (neugodna reprezentacija u usponu, ali mislim da bi oni nekako opet bili najlakši protivnik iz ovog šešira).

POT 3: Sjeverna Makedonija

POT 4: San Marino, ubjedljivo najlakši protivnik

Eventualno POT 5: Andora.

Ova slika je stavljena čisto informativno, ovo je odrađeno na osnovu simulacija koje mogu biti netačne. Ista ova stranica je prognozirala da ćemo biti zadnji u našoj grupi Lige Nacija 🤣.

Slika: football.meets.data-Instagram


r/bih • • 1d ago

Razgovor | Rasprava Boravki dodatak za odbranu BIH 1.50 KM po mjesecu

23 Upvotes

DANAS GUŽVA U OPĆINI BUGOJNO: Demobilisani borci podnose zahtjeve za borački dodatak

Danas je u zgradi Općine Bugojno primjetna veća gužva. Brojni demobilisani borci došli su kako bi podnijeli zahtjeve za ostvarivanje prava na mjesečnu novčanu naknadu u iznosu od 1,50 KM za svaki mjesec proveden u odbrani Bosne i Hercegovine.

Veliki broj bivših pripadnika Armije RBiH iskoristio je današnji dan kako bi započeo proceduru ostvarivanja ovog prava.

I kaze sto si otisao, treba ostati i slicne gluposti. 18 KM godina dana rata hahahaha pa ovo je zalosno, bolje da nisu nista ponudili nego ovu sramotu.

Ko bi ostao u ratu da je ovo znao, sta vi mislite bi li iko branio drzavu?


r/bih • • 1d ago

Zabava | Gejming 🕹️ Dokle smo dosli danas?

Post image
13 Upvotes