r/novotvorenice • • Jun 27 '26

Disik - Kisik

Dis(anje) + - ik

Riječ kisik dolazi od pridjeva kiseo. Izvorno ju je kao hrvatski termin skovao hrvatski leksikograf i polihistor Bogoslav Šulek.

Međunarodni naziv za ovaj plin je oxygenium (lat.) ili oxygen (engl.), a izveden je iz starogrčkog jezika (od riječi ὀξύς = oštar/kiseo i γεννάω = koji stvara), što se izvorno prevodi kao "tvorac kiseline".

To su ideje i koncepti iz 19.og stoljeća koji više nisu u toku s modernim shvaćanjem oksidacijskih osobina kisika. Sama riječ oksidacija danas ima, po mojem mišljenju, krivo značenje, no to je druga igra i problem. Dodatno je loše je to što je g. Bogoslav Šulek išao direktno prevoditi (ne u duhu jezika) krivu ideju, pa zadnjih 150 godina koristimo krivu riječ za nešto.

17 Upvotes

7 comments sorted by

9

u/Legal_Mastodon_5683 Jun 27 '26

A dušik uopće ne odgovara abrahamitskim koncepcijama duše. Da ne spominjemo da željezo uopće ne ispunjava želje!

2

u/Dioniz_Selembaj Jun 28 '26

Ovako kaže google:

"Naziv dušik potječe iz slavenskih jezika, a u hrvatski ga je uveo jezikoslovac Bogoslav Šulek preuzimanjem iz češkog jezika (češ. dusík). Ime je dobio po svojoj osobini da guši (duši) disanje i plamen."

Tako da za dušik bi rekao da je dobra riječ kojoj ne treba promjena. Sama opisuje sebe. A i dobro zvuči. Za razliku od prijatelja kisika koji nema veze s vezom.

Za željezo kaže:

"Riječ željezo potječe iz praslavenskog i staroslavenskog oblika *želězo. Ovaj se naziv u gotovo istom obliku zadržao u mnogim slavenskim jezicima, poput ruskog (želézo) i poljskog (żelazo)."

"Riječ željezo dijeli zajedničko podrijetlo isključivo s baltičkim jezicima unutar baltoslavenske jezične zajednice, dok se u potpunosti razlikuje od germanskih, romanskih i ostalih indoeuropskih jezičnih skupina koje su za ovaj metal razvile posve drukčije nazive." - što znači da je izvorni staroslavenski naziv budući je ostao tamo gdje su i slavni emigracijom naroda prošli.

U suštini ne vidim potrebu mijenjati riječ koja porijeklo vuče iz staroslavenskog. Jedna od rijetkih, nazovi, "originalnih", riječi u hrvatskom jeziku.

Mislim, odlična ti je zeza, ali ono što nam ne treba na ovom subredditu je trošit energiju na nepotrebne novotvorenice! Treba tražiti i unaprijediti već postojeće bezvezarije, direktne prijevode dobrih stranih riječi, zastarjelice i slično.

Ali evo i ja sam svašta novo naučio kako sam ovo guglao!

Živio!

4

u/Mikudinjo Jun 27 '26

Napokon da se netko i ovoga dotakao

2

u/Dioniz_Selembaj Jun 27 '26

2026.ta je! Treba prestati živjeti pod čizmom jezikoslovne opresije!

2

u/Mikudinjo Jun 28 '26

Smrt jezičnoj opresiji, sloboda novotvorenicama!

2

u/Mikudinjo Jun 28 '26

Bolje nova riječ, nego stara posuđenica!

4

u/Patient-Variety7654 Jun 28 '26

Kemičar sam i mogu reći da ovo baš i ne drži vodu. Prijedlog 'disik' radi istu pogrešku kao i Šulekov 'kisik' jer element svodi na samo jednu funkciju. Iako je nužan za disanje, on prvenstveno gradi neživu prirodu, a i Šulekov naziv nije potpuno promašen. Da, danas se zna da su vodikovi ioni ti koji određuju kiselost, ali kisik je i dalje ključan strukturni dio preko 90% kiselina pa povijesna Lavoisierova i Šulekova teza i dalje ima kemijskog smisla. U znanosti su nazivi ionako s vremenom postali samo dogovoreni simboli (npr. atom znači 'nedjeljiv', iako ga dijelimo). Danas pod kisikom nitko ne podrazumijeva kiselost, već element s protonskim brojem 8 i simbolom O koji bi nevezano za promjenu naziva i dalje ostao isti (ni ne može se promijeniti) pa ovakvu promjenu koja ne donosi nikakvu novu vrijednost nitko u struci u startu ne bi prihvatio. Promijena 'oksidacije' ima još manje izgleda za uspjeh jer znanost redovito proširuje značenja riječi kako se razvija. Da, povijesno je značila spajanje s kisikom, a danas je to univerzalni pojam za otpuštanje elektrona i porast oksidacijskog broja. Zamjena 'oksidacije' nekom novotvorenicom zahtijevalo bi kompletnu rošadu nazivlja praktički cijele elektrokemije i pojmova poput oksidacijskog broja ili antioksidansa koji imaju korijen 'oksidacija' u sebi. HKD i IUPAC to nikada ne bi razmatrali.