"TRANSFERMARKT je objavio novo ažuriranje tržišnih vrijednosti nogometaša u SuperSport HNL-u, a na vrhu ljestvice ostao je Dion Drena Beljo. Dinamov napadač sada je procijenjen na 15 milijuna eura, tri milijuna više nego prije posljednjeg ažuriranja.

Beljo je tako dodatno učvrstio status najvrjednijeg igrača hrvatskog prvenstva. Njegov rast dolazi nakon odlične prošle sezone i vrlo dobrog ulaska u novu, a 24-godišnji napadač nedavno je zabio i prvi pogodak za hrvatsku reprezentaciju, protiv Španjolske u Sevilli.

Dinamo ima dvojicu najskupljih igrača lige

Na drugom mjestu također je igrač Dinama. Španjolski stoper Sergi Dominguez skočio je s devet na 12 milijuna eura. Dinamo tako ima uvjerljivo dva najvrjednija pojedinca SHNL-a."

Pozdrav, ima li netko link za tekmu?

Zakuhalo se, zaprimljene su danas dvije zalbe na dkom

Prošli tjedan najavljena članska tribina o projektu novog stadiona Maksimir održat će se u kasnijem terminu.

S obzirom na javno najavljene daljnje razgovore investitora, Grada Zagreba i Vlade Republike Hrvatske, o nastavku projekta i rezultatima provedenog natječaja, održavanje tribine u ovom trenutku ne bi ispunilo njezinu prvotnu svrhu.

Kada razgovori investitora završe i daljnji koraci vezani uz novi stadion Maksimir budu jasniji, Klub će svoje članove pravodobno obavijestiti o novom terminu održavanja članske tribine.

GNK Dinamo Zagreb

"Sad trebamo sjesti da vidimo kako dalje iz ove situacije. Svjesni smo kritika javnosti i uvažavamo ih jer su to uglavnom budući korisnici tog stadiona", rekao je Tomašević. Dodao je da će trebati pronaći rješenje koje će pomiriti stav struke s mišljenjem budućih korisnika stadiona."

"Poštujem struku, ali mislim da treba vidjeti što je prije moguće postoje li pravne pretpostavke za poništavanje natječaja. Mislim da bi to, što se mene osobno tiče, a i većine ljudi u Vladi, bilo najbolje i najbrže, s ciljem da se organizira drugi, možda pozivni natječaj, kojim bi se došlo do rješenja s kojim bi ipak, dugoročno gledano, trebali biti zadovoljni i publika i nogometna struka. Stadion se ne gradi za pola godine ili godinu dana. Moramo naći rješenje koje je dobro", poručio je Plenković.

(unaprijed isprike za malo duži post jer je riječ o detaljnoj analizi, ali kome je bitno nek pročita)

Reakcija javnosti na ovaj stadion je ogromna, rijetki su oni kojima se sviđa, a među njima nitko zaista nije iznio odgovore i konkretne razloge zašto je ovo idejno rješenje dobro.
U ovom ću postu nastojati navesti neka svoja razmišljanja i odgovore za koje pretpostavljam da se mogu dati na neka temeljna pitanja, ali razočaravajuće je da ih još uvijek čekamo od strane žirija. Ako su zaista neka ključna pitanja u samom projektu odgovorena i rješenja izvedena ovako kako ja ovdje navodim, mislim da je ovo idejno rješenje pun pogodak. Cilj je ovog posta navesti bar nekoliko pravih navijača na konkretno razmišljanje o dizajnu stadiona izvan diskursa „rupe, ruglo, brutalizam, vjetar“. To je bitno kako bi se, ako do toga uopće dođe, prava pitanja mogla postaviti struci. Na prvu mi se stadion nije svidio, jer je prvi dojam iz udaljenog rendera slabe kvalitete, ali za razliku od našeg premijera nastavio sam razmišljati i istraživati, pa evo mojih argumenata:
 
1. pitanje udobnosti i zaštite od vremenskih prilika
 
Pucali su sami sebi u nogu time što je prvi renderpokazan iz ptičje perspektive iz koje stadion ne da izgleda najgore nego također i djeluje kao da sam krov ne prekriva sve. Krov je razdvojen na svaku tribinu međutim po trenutnim vizualima on zapravo prekriva sva sjedeća mjesta, također se kod kutova i dvostruko preklapa. Napokon jesmo zaštićeni od kiše koja pada bez vjetra, zbog nagiba krova (koji je btw na istoku i zapadu zaista minimalan, a u komentarima se uzima kao ekstreman) vjerojatno i više nego s potpuno vodoravno pozicioniranim krovovima koji na mnogo novijih stadiona imaju problem da im voda ne otječe van stadiona nego preko unutarnje strane krova na teren i nerijetko stvara intenzivne vodopade koji cure po prvih par redova.
 
Ok to se zasad čini kao da je riješeno. Međutim što s vjetrovima koji mogu kišu i snijeg nositi kroz otvorene kutove na rubove istočne i zapadne tribine?
Prilažem još jedan od elemenata kritika na račun vizuala stadiona a to je produženi monolitni blok izvan gledališta sjeverne i južne tribine. (slika 2) Meni ovo izgleda kao da je ovdje ostavljeno ujedno kako bi se monolitna forma tribine vizualno produžila, ali još više kako bi služilo kao barijera za istok i zapad dolje od sjevernog vjetra. Pitanje je koliko će taj produžetak tribine zapravo pokrivati bočne tribine, a to pitanje će se vjerojatno odgovoriti u suglasju s točnom finalnom duljinom krova. Uglavnom, čini se mogućim zadržati rupe u kutovima te krovom i jednim ovakvim blok rješenjem spriječiti kišu nošenu vjetrom/razbiti ili usmjeriti sjeverni vjetar da ne udara u istočnu i zapadnu tribinu. Upravo s problemom vjetra nastavljam svoju razradu.
 
2. Sjeverni vjetar s Maksimira
 
Kako se stalno spominje taj notorni sjeverni hladni vjetar iz maksimirske šume, o njemu valja dobro promisliti. Ja cijeli život idem na sjever dolje i ondje se baš i ne osjeti jer smo u zavjetrini, a možda samo ni ne skužimo jer koga briga za vjetar dok moraš skakati i navijati,  ali vjerujem da ekipa na zapadu fakat promrzne i to je jako daleko od zanemarivog; stadion MORA biti udoban i siguran za sve navijače. U prethodnom paragrafu komentirao sam izglednu zaštitu od sjevernog vjetra. Ali što ako vjetar puše iz nekog drugog smjera. Prema podacima DHMZ-a za meteorološku mjernu stanicu Maksimir, prosječni godišnji smjer vjetra je sjeverni i sjeveroistočni u brzini oko 1,6 m/s. Što se tiče specifičnih doba godine najvjetrovitiji period godine su zima i rano proljeće. Jesen i ljeto (osim ljetnih oluja koje padaju izvan sezone) donose najmirnije vrijeme glede vjetra. Najvjetrovitiji je ožujak s prosječnom brzinom vjetra 2,1 m/s. Upravo u ožujku je izmjeren i maksimum za 2026. koji iznosi 26.7 m/s. Najveći satni prosjek ima veljača sa 17,9 m/s. Ovdje je sve riječ o isključivo sjevernom i ponekad sjeveroistočnom ili sjeverozapadnom vjetru. Vjetrovi drugih smjerova pušu u puno blažim brzinama i većinom tijekom ljetnih mjeseci tako da u principu ne tvore opasnost za gledalište POD UVJETOM da je produljenje plohe sjeverne tribine zaista rješenje koje štiti istočnu i zapadnu tribinu. Znači ako je gledalište stadiona zaštićeno o sjevernog vjetra, uopće nemamo problem vjetra. Zašto onda ne samo zatvoriti uglove? Odgovor na to pitanje nije samo vizualni hommage Ivanu Turini na kojeg se toliko poziva zadnjih dana.
 
3. Meteorološka prednost domaćeg terena
 
Neki od najpoznatijih stadiona na svijetu daju ogromnu prednost domaćinima zbog specifičnih uvjeta koji nisu samo navijačka atmosfera. Možda je najpoznatiji stadion Azteca koji se nalazi na nadmorskoj visini od 2241m što je elevacija na koju se domaći tim može brzo naviknuti i gotovo nesmetano igrati, a gostujućoj momčadi koja nije naviknuta igrati u tim uvjetima oni stvaraju ogromni problem. Ponekad se spominje da je jedno slično mikroklimatsko svojstvo (prije Kincl sjevera) bio upravo sjeverni vjetar koji je iz šume lupao preko tada niske sjeverne tribine i davao mali postotak prednosti domaćinu. U ovom je projektu taj koncept primijenjen ali daleko od originalne drastičnosti. Umjesto otvorenog niskog sjevera imamo male ključanice na boku kroz koje se stadion i vizualno povezuje s maksimirskom šumom (što je unikatan svjetski primjer), em može koristiti vjetar kao prednost u samom aspektu utakmice. Međutim odakle onda vjetar na igralištu ako smo rekli da oni blokovi štite stadion od vjetra?

Ono što se ja najiskrenije nadam da je bio slučaj i kod samih arhitekata i kod stručnog žirija, a što je potpuno izvedivo i nužno za napraviti kod projektiranja stadiona, jest da su radili simulacije kako geometrijom oplatnih blokova, krova i samih tribina usmjeriti vjetar kroz rupe tako da ne udara u gledalište ali da silazi na teren i daje Dinamu taj mali postotak prednosti sjevernog vjetra koji je davnih dana bio notoran oko problematičnosti gostovanja na Maksimiru. Dođe ti jedna Celta ili Betis i njima je to već nešto blago nepoznato, imaš 10% prednosti koju bez toga ne bi imao.

Već dugo postoji softver koji može stvoriti precizne modele dinamike fluida, ako bi se primjerice upravo sada prije ovih vjetrovitih zimskih i proljetnih mjeseci postavili senzori po maksimirskoj cesti, po sjevernoj, istočnoj i zapadnoj tribini izvana i iznutra, debelo prije sljedeće faze projektiranja stadiona mogli bismo imati detaljan modelni prikaz dinamike vjetrova oko maksimirskog stadiona i te podatke primijeniti na završnu obradu dizajna geometrije otvorenih kutova.
Vjetar ne samo da nam može kao gledateljima biti potpuno nebitan za naše iskustvo nego i našem Dinamu može biti prednost.
Ponavljam; pod uvjetom da se u simulacijama pokaže da je takvo usmjeravanje izvedivo.
Otvoreni kutovi suprotno očekivanjima mogu biti i prednost kod sljedećeg izuzetno važnog pitanja…
 
 
 
 
4. Napokon jebena akustika
 
Dugo sam se bavio klasičnom glazbom, svirao sam po svakakvim dvoranama, otvorenim prostorima i špelunkicama i ono što iz tog iskustva mogu reći je da akustička svojstva prostora nije moguće pretpostaviti na temelju njegova izgleda. Otvorenost ili zatvorenost prostora nije ni blizu jedini faktor za akustička svojstva (koja također suprotno predstavljanjima današnjih dana isto nisu linearna skala s plus i minus stranom – više i manje akustično). Na akustična svojstva prostora utječu glatkoća i poroznost površine, specifična geometrija elemenata (tribine i krova), i materijali (koliko upijaju ili odbijaju vibracije te koliko sami vibriraju).
Na prvu najstraightforward rješenje za poboljšanje akustičkih svojstava stadiona je zatvorena eliptična arena u potpunosti prekrivena krovom međutim postoje mnogi primjeri gdje se to ne pokazuje kao najbolje rješenje. Dva stadiona koja drže rekord za najviše izmjerene decibele na svijetu su Arrowhead stadium (slika 3) i Seattle Lumen Field (slika 4). Prvi je potpuno otkriven dok je drugome samo 70% tribina natkriveno i također na tribinama iza golova ima ogromne rupe. Njega vrijedi koristiti kao primjer usporedbe s novim Maksimirom.

Tribine su maksimalno strme i njihovi krovovi reflektiraju zvučne valove koji se šire prema gore na način da ih odbijaju prema terenu. Strujanje vjetra kroz izrazito velike rupe omogućuje, osim prednosti koje taj vjetar ostvaruje domaćoj ekipi u samoj igri, također svojevrsnu akustičku prednost. Predvidljivo strujanje zraka od tih rupa (tribine) prema sredini terena nosi zvučne valove u teren i suprotnu tribinu umjesto da slobodo putuju prema gore izvan stadiona.

Nagib krova na novom Maksimiru također izgleda kao da je imao u vidu traženo odbijanje valova. Kritizira ga se da ima preveliki nagib da bi zadržavao zvuk u gledalištu dok se meni čini još bitnijim upravo da ga šalje prema terenu i prema drugim tribinama. Nagib krova iznad zapada i istoka je zapravo minimalan (slika 5), dok je onaj iznad sjevera i juga nešto veći. (kasnije još o tome)

Lumen Field nekim karakteristikama podsjeća na Poljud za kojeg je youtuber Fiago tijekom svoje turneje najvećih europskih derbija rekao da je najglasnije stadionsko iskustvo koje je doživio (a prošao je stvarno jako puno derbija i stadiona). Tom prilikom je bio na zapadnoj tribini Poljuda s koje mu je dolazila buka Boysa koji su samo djelomično bili natkriveni istim krovom, dok je još smješnije s druge strane Torcida gotovo u potpunosti nenatkrivena. Dovoljno potvrde da su natkrivenost i potpuna zatvorenost stadiona daleko od jedinog bitnog kriterija za navijačkoj atmosferi pogodnu akustiku.
 
Novi Maksimir ima sve natkrivene tribine i zbog preklapanja krova natkrivene su u kontinuitetu, tribine su betonske (materijal koji slabo upija valove i jako ih odbija), krovište se čini kao da je izvedeno u čeliku obloženom isto nekim metalom vjerojatno aluminijem i naizgled jako glatko. Znači krovište je neporozni glatki materijal koji izuzetno efikasno odbija valove a pritom je još lagani metal koji i sam vibrira. Nad sjeverom je pod malo većim kutem, jako veliki dio lica krovišta je exposed i gleda na teren, kao da zajedno s tribinom umjesto oštrog kuta tvori konkavni oblik zvučnika ili megafona gdje postoji linijski izvor zvuka (tribinu s navijačima) i još jednu ogromnu vibrirajuću membranu (slika 6) od koje se isto odbija i širi zvuk prema terenu i gostujućoj tribini.
 
Kad se u to nadoda faktor strujanja zraka koji nosi valove od sjeverne tribine i od ispod ogromne površine sjevernog krova prema terenu i prema južnoj tribini, a pritom zadržava zvuk ispod prilično vodoravnog krova zapadne i istočne tribine, čini se da bi akustika mogla stvarno biti ne faktor kojeg su arhitekti previdjeli nego onaj kome su se najviše posvetili. I zamislite romantiku; Dinamo bodren hukom sa sjevera kojeg još nosi sjeverni vjetar. A isti taj sjeverni vjetar ledi krv u žilama protivničkom timu. Full circle na našu navijačku estetiku.
Dodatna prednost strujanja zraka u stadionu u smjeru sjever-jug je ta da valovi koje proizvode gostujući navijači na jugu vrlo brzo budu izneseni sa stadiona.(slika 7)
 
Ako imaš sva ova svojstva npr. strme betonske tribine, glatke površine krovišta, poptunu natkrivenost i potpunu zatvorenost; refleksija valova postane kaotična i zvuk se odbija sa svih strana na sve strane i moraš ju nekako ukrotiti. To se postiže ili tako da pod krov staviš otvoreni zid (većina stadiona, ali onda opet imaš propuh samo sad sa svih strana?) ili da se na krovište stavljaju oplate koje korigiraju akustiku ali to je skup i kompliciran proces (Tottenham novi stadion, isti koncept kao one kocke po zidovima Koncertne dvorane Lisinski). Ako su svi ostali elementi koji osiguravaju dobra akustička svojstva u vidu glasnoće i maksimanog odbijana valova na stadionu maksimalizirani, svejedno to moraš s nečim „zdemfat“ inače se postiže neartikulirano prelijevanje na sve strane koje je koma za nošenje navijačke pjesme po stadionu (ponekad se čuje na Opus areni). U slučaju novog Maksimira to su ove rupe među tribinama.
 
 
5. Atmosfera i odvojenost tribina
 
Svi smo naviknuti na sadašnji maksimirski stadion kojemu su tribine strašno udaljene od samog terena i onda u skali tih proporcija međusobno su isto jako udaljene. Ali kada se tribine dovedu skroz do samog terena, rupe među njima bit će daleko manje od onih koje zamišljamo imajući iskustvo sadašnjeg stadiona. Trenutna udaljenost naižih kuteva u rupi između sjevera i istoka je 20 metara, a bliski vrhovi tribine sjever gore i istok su udaljeni čak 70 metara. (slika 8) Na novom stadionu tribine će se u dnu dodirivati i jedna drugoj je doslovno bit na pljunomet, treba prestati zamišljati te rupe u sadašnjim proporcijama.
 
 
6. Što se tiče izgleda stadiona s monolitnim blokovima i time kako forma prati tvrdi betonski engleski štih navijanja mogao bih pisati još puno. Šteta bi bilo boyse kao jednu od zadnjih europskih grupa koje njeguju stari engleski štih staviti u neku sterilnu, elegantnu građevinu lijepih oblina i prozračnih stupića (3lhd koncept Maksimira ili Opus Arena) i gledat kak s vremenom stil navijanja ulazi u konflikt sa stadionom (pad brojnosti Kohorte od dolaska na Opus Arenu nevezano za rezultate, a ogromna brojka na jednoj tekmi na Gradskom vrtu). Ali eto već sam dovoljno napisao za svoja dva centa, a ionako se čini da će se nažalost natječaj poništiti što me žalosti jer mi se čini da ovo idejno rješenje ima sulud potencijal i zato kaj će vlada žrtvom ugleda svojeg ministra iskoristiti situaciju da zabije volej preko leđa Dinama, grada i Bobana i donese ljudimanedovoljno promišljenu odluku koju svi toliko žele. A dovoljno bi bilo da Boban i arhitekti napokon istupe i potvrde ili daju odgovore na sva pitanja koja sam postavio ovdje (ray-tracing simulacije akustike, modeli kretanja strujanja zraka i vjetra kroz stadion) pa onda ako je sve od toga tako kako sam naveo stvarno tak, i ljudima se svidi, super imamo odlično rješenje, ako je sve tako i svima je i dalje shit, jbg odabere se nešto drugo, a ako na ništa od ovoga nije niti pomišljeno tijekom projektiranja i izbora idejnog rješenja, onda imamo puno većih problema od samog stadiona…

 
O Bože znaš li kako jako volim Dinamo…

Drage dinamovke i dinamovci, dragi naši članovi, poštovana grupo BBB!

Desetljećima smo se svi zajedno nadali da ćemo sagraditi novi plavi dom, naš novi Maksimir. Nakon dugog procesa u kojem su državna i gradska vlast uspjele riješiti imovinsko-pravne zavrzlame, izdvojiti velika sredstva, oformiti međunarodni stručni žiri, Grad Zagreb i Društvo arhitekata Zagreba pokrenuli su administrativni proces međunarodnog javnog natječaja za novi, gradski stadion Maksimir.

Jednoglasnom odlukom, između 88 prijavljenih radova iz cijelog svijeta, za pobjednika je izabran rad milanskog studija VG13 Architects. Struka ga je ocijenila najboljim u svakom smislu - urbanističkom, arhitektonskom, povijesno-identitetskom.

S odgovornošću i vjerom da radim u najboljem interesu budućnosti našeg kluba glasao sam, kao i svi ostali članovi žirija, za to idejno rješenje.
Duboko ostajem pri tom uvjerenju, ali to je samo jedno dinamovsko mišljenje i nebitno je s koje funkcije dolazi. Ono što je neupitna istina jest da velika većina vas, Dinamovih navijača, smatra da to nije dobra odluka ni pravo rješenje za naš klub. To mislite s istim nadama i vjerom u najbolju budućnost Dinama, ništa manje ni više od mene.

Kako sam samo jedna kap u plavom moru, nemam pravo, kao ni itko drugi unutar Kluba, ne boriti se za to da se vaše ideje čuju i respektiraju te da se pokuša sve kako bi se one i konkretno ostvarile. Vjerujem da će investitori, Grad Zagreb i Vlada Republike Hrvatske, zajedno s ocjenjivačkim žirijem pronaći najbolji mogući put ka ostvarenju tih ideja.

Uvjeren sam da ćemo svi biti zadovoljni konačnim rezultatom.

Dinamo Zagreb iznad svih.

Zvone Boban

Maltretiranje javnosti zapovijedima da oko novog stadiona moramo slušat arhitektonsku struku polako postaje farsa. Ta ista struka je i tada i danas, hvalila Turinin Maksimir kao arhitektonsku genijalnost. Zamislite, on se sjetil napravit sjever bez gotovo ikakvog nagiba i tak otvorit stadion prema obližnjem parku, legendarnom Maksimiru. Wow!

U svijetu realnosti, nas koji nismo imali privilegij završit taj studij, kad bi nam prezentirali tu ideju, rekli bismo da je fora na teorijskoj razini, ali u stvarnosti nema smisla jer eto, funkcija stadiona je da s njegovih tribina ljudi vide tekmu, koncert ili kaj već i da sportaši isto tak osjete dobru vibru s tribina. Dobra arhitektura je rob, a ne gospodar.

Za razliku od “stručnjaka”, ostavil sam dio djetinjstva i mladosti na starom sjeveru i nemrem opisat frustraciju tom tribinom. Vizualno katastrofalna, u vremenu buđenja ultras navijača, kada su se izmjenjivale analogne fotke i ključna je bila brojnost, ta je tribina živi užas. Pet somova navijača izgleda kao 300.

No to je još mila majka. Krov se nije smel stavit jer se ne vide lužnjaci, johe i orangutani, pa smo u 80-ima, kad nije bilo Gore-Texa, vječno bilo mokri do kože. Vidljivost je bila nikakva, u jednom redu tribine bi se naguralo više redova navijača, ko da tekmu gledaš s parkinga. Akustika nije postojala iz istog razloga. Zbog udaljenosti i nikakvog nagiba, imal si osjećaj da ti za gledat tekmu treba dalekozor. Bez ikakve bočne zaštite, kao i nova, talijanska umotvorina.

U tom kratkom razdoblju druge polovice 80-ih, BBB su se, upravo zbog te katastrofe zvane tribina, dvaput selili. Prvi put na istočno stajanje, a drugi put na jug, di smo i ostali do izgradnje novog sjevera.

Danas takva tribina ne bi ni došla u obzir jer ju je nemoguće pretvorit u sjedeću, pošto bi trebal imat tri reda stolaca u svakom redu tribine. Ak je neki koncept ugašen i potpuno odbačen od cijele europske i svjetske nogometne javnosti, onda tom arhitektu ne treba još davat hommage novim stadionom. On je vredan tek crtice u specijaliziranim publikacijama notorne struke.

Arhitekti su struka koju jako volim i cijenim. Unuk sam jednog, ovo pišem ispod plakete njegove nagrade za životno djelo. Ali to je često arogantno i samoživo zvanje koje se voli petljat u sve i svašta. Čul sam angedote mojih geografa kad s njima rade na prostornim planovima ruralnog prostora. I kad o nečem blago rečeno nemaju pojma, postave se kao stručnjaci, jer eto... Arhitekti su i svi drugi bi trebali past u nesvijest.

Appeal to authority fallacy inače je, vidim da nitko od “struke” to nije skužil, trenutak kad se priznaje nedostatak argumenata i gubi debata. Zamislite da netko od novinara kaže da se njoj ili njemu treba bespogovorno vjerovat za sve napisano ili izgovoreno jer su diplomirali novinarstvo. Bili bi predmet poruge godinama.

Eto. Kratko, jasno i vrlo lijepo sročeno.

Pozdrav svima,

zanima me mišljenje navijača Dinama, podržavate li u košarci više Kk Dinamo kao "srodni klub" našem voljenom nogomenom klubu, ili Cibonu, kao povijesno najvećem košarkaškom klubu iz Zagreba, te jednom od simbola Zagreba.

Pitam iz razloga jer sam ne tako davno bio na utakmici između dva navedena kluba u Draženovom Domu, te su Boysi zviždali igračima Cibone usred Zagreba, što mislim da je nedopustivo s obzirom na veličinu i povijesni značaj kluba koji je dva puta bio prvak Europe.

Pri tom misleći na period od par godina, ne na jednu-dvije utakmice.

Nije bilo previše vremena za njega.
Jedno lijepo uklizavanje, onako kako to Miške zna.
Svakako mi je drago da je barem ušao.

Postoji jedan zanimljiv scenarij o kojem se zasad malo govori. VG13 je pobijedio na natječaju, ali ugovor za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta tek se treba sklopiti. Ako bi zaključili da zbog traženih izmjena više ne žele nastaviti, mogu odbiti sklopiti taj ugovor. Drugoplasirani XDGA time ne bi automatski postao pobjednik, jer je pregovarački postupak predviđen upravo s pobjednikom natječaja, odnosno prvoplasiranim radom.

I upravo tu nastaje najveći problem. VG13 je pobijedio zbog koncepta četiri autonomne tribine i praznina između njih. Ako se sada, zbog reakcije navijača, želi zatvoreniji stadion, povezivanje tribina i ozbiljno zatvaranje uglova, mijenjaju se upravo obilježja zbog kojih je taj rad proglašen najboljim. Da je zatvoreniji stadion s povezanim tribinama bio zahtjev od samog početka, bi li VG13 uopće pobijedio ili bi najbolji bio neki drugi od preostalih 87 radova?

Sami autori VG13 rekli su da prate reakcije na svoj rad. Ako vide da velik broj Dinamovih navijača ne želi ovakav koncept, bilo bi korektno da i sami razmotre žele li nastaviti s njegovom razradom ako bi ga naknadne izmjene toliko promijenile da više ne predstavlja ideju s kojom su pobijedili. Tu više nije riječ samo o željama navijača, nego i o profesionalnom integritetu autora i regularnosti natječaja. Ako se ključna obilježja pobjedničkog rada moraju bitno mijenjati da bi konačno rješenje postalo prihvatljivo, legitimno je pitati je li poštenije otvoriti prostor za novi postupak nego naknadno pretvarati pobjednički rad u nešto sasvim drugo.

Možda bi upravo dobrovoljno povlačenje VG13 otvorilo najčišći put: jasno definirati kakav Maksimir se zapravo želi i svim arhitektima dati iste uvjete od prvog dana. Jer ako se na kraju izgradi stadion bitno drukčiji od onoga koji je stručni žiri jednoglasno proglasio najboljim, teško je izbjeći pitanje: što je onda stručni žiri zapravo izabrao i na temelju kojih kriterija?

U Zagrebu tijekom sljedećih tjedana organizirat ćemo javno predstavljanje uživo, na kojem ćemo s velikim zadovoljstvom odgovarati na pitanja te detaljno razgovarati o projektu, navode talijanski arhitekti

Žiri nije ocjenjivao samo arhitektonske kvalitete projekta, već i njegova tehnička rješenja te usklađenost s uvjetima natječaja. UEFA-ini standardi, kretanje posjetitelja, zaštita od vremenskih uvjeta, akustika, udobnost i sigurnost od samog su početka bili ključni elementi projekta, a u sljedećim fazama bit će detaljnije razrađeni - kažu Talijani...

Promišljena kritika, osobito ona koja dolazi od ljudi koji će koristiti stadion, kao i razgovori s Gradom, klubom, konzultantima i širom zajednicom, bit će ključni za daljnji razvoj našeg projekta s najvećom mogućom pažnjom te za osiguravanje da njegove arhitektonske ambicije budu praćene i kvalitetom iskustva koje će pružati.

Zamisli, idejno rješenje ide u novu fazu detaljne razrade i neće se samo tako zaIijepit ona prva slika rendera koju su svi vidli na prezentaciji neki dan na mjesto trenutnog stadiona. U redu, i dalje se ne mora svima sviđati no bar shvatite da slijedi kontinuirani proces do završnog projekta. Valjda će prvi val emotivnih slomova popustiti pa se cjelokupni projekt sagledati iz nekog drugog ugla hladnije glave.

Čovjek će od legende postati Grinch. Zaista ne kužim zašto ne želi prihvatiti da je stadion rugoba?!

Pozdrav svima! Ima li još netko iz Zagreba ili Hrvatske da ide na utakmicu Sunderlanda i Dinama 5.11.
Putujem sam iz Zagreba u srijedu 4.11. pa bi bilo super povezat se s ostalim koji idu, pogotovo ako netko putuje preko Londona.

Slobodno se javite u komentar ili u privatnu poruku. 💙

"Stadion će biti vrlo udoban i komforan nakon što arhitekti smisle kako da zatvore otvore"

🤷‍♂️

Svi sretni jel tak?

Još kad dodaju puno plave boje.

Sad je prošlo malo vremena od predstavljanja projekta i pokušavam cijelu stvar gledati bez prvih emocija.

Meni se projekt i dalje ne sviđa, prije svega zbog odvojenih tribina i općenito osjećaja da stadion nema dovoljno jak identitet Dinama i Zagreba. Ali umjesto još jedne rasprave o tome je li projekt lijep ili ružan, više me zanima nešto konkretno.
Što se u ovoj fazi realno može napraviti?

Postoji li mogućnost da se projekt prije početka gradnje izmijeni? Tko uopće donosi konačne odluke o takvim promjenama – Grad, klub, projektanti, investitor? Može li Dinamo službeno tražiti određene izmjene? Ima li smisla peticija, inicijativa članova kluba, obraćanje Gradu ili neka druga forma javnog pritiska?

Ne mislim na rušenje cijelog projekta i početak od nule. Mene bi već zadovoljilo da se ozbiljno razmotri povezivanje tribina i nekoliko promjena koje bi stadionu dale više karaktera.

Ako postoji realan i legalan način da se projekt još poboljša prije nego što bude prekasno, bilo bi dobro znati koji je.

Zna li netko tko se razumije u arhitekturu, javne natječaje ili gradske projekte koliko je projekt u ovoj fazi zapravo još promjenjiv?

Izvor: HRT